{"id":235,"date":"2025-01-24T12:44:27","date_gmt":"2025-01-24T12:44:27","guid":{"rendered":"https:\/\/renesansa.org.ba\/?page_id=235"},"modified":"2025-01-24T12:55:46","modified_gmt":"2025-01-24T12:55:46","slug":"rak-dojke","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/renesansa.org.ba\/index.php\/rak-dojke\/","title":{"rendered":""},"content":{"rendered":"\n<h4 class=\"wp-block-heading\">\u0160ta je rak dojke?<\/h4>\n\n\n\n<p>Rak dojke (karcinom dojke) je naj\u010de\u0161\u0107i maligni tumor i naj\u010de\u0161\u0107i uzrok smrti od maligne bolesti u \u017eenskoj populaciji. U velikom broju zemalja karcinom dojke \u010dini oko 25% svih malignih bolesti, a u najrazvijenijim zemljama \u010dak 28%, dok u strukturi mortaliteta u\u010destvuje sa oko 14\u201315%.<\/p>\n\n\n\n<h4 class=\"wp-block-heading\">Karcinom dojke i faktori rizika: \u0160ta uzrokuje rak dojke i da li je karcinom dojke<br>nasljedan?<\/h4>\n\n\n\n<p>Uzrok nastanka bolesti rak dojke nije poznat, a kao glavni faktori rizika navode se: Rak dojke i pol:&nbsp;<strong>karcinom dojke se \u010de\u0161\u0107e javlja kod \u017eena<\/strong>&nbsp;nego kod mu\u0161karaca. Karcinom dojke i genetski faktor:&nbsp;<strong>\u017eene sa pozitivnom porodi\u010dnom anamnezom po \u017eenskoj liniji imaju ve\u0107i rizik da obole od karcinoma dojke<\/strong> \u2013 mutacija BRCA1i BRCA2 gena pove\u0107ava rizik od oboljevanja.<\/p>\n\n\n\n<p>Rak dojke i menarha i menopauza:&nbsp;<strong>rana menarha i kasna menopauza pove\u0107avaju rizik od obolijevanja<\/strong>&nbsp;zbog produ\u017eenog djelovanja estrogena na parenhim dojki. Gojaznost i rak dojke: postoji povezanost izme\u0111u gojaznosti i u\u010destalosti obolijevanja od karcinoma dojke kod postmenopauznih \u017eena, \u0161to se obja\u0161njava pove\u0107anim uticajem estrogena. Joniziraju\u0107e zra\u010denje i karcinom dojke: pove\u0107ava rizik od nastanka raka dojke, i to proporcionalno sa dozom zra\u010denja, a obrnuto proporcionalno sa \u017eivotnom dobi. <strong>Dugotrajna upotreba hormonalne nadomjesne terapije kao i IVF tako\u0111e pove\u0107avaju rizik<\/strong>, zbog toga se preporu\u010duje redovna kontrola.<\/p>\n\n\n\n<h4 class=\"wp-block-heading\">Postoji vi\u0161e metoda za otkrivanje raka dojke<\/h4>\n\n\n\n<p>\u010ceste metode su samopregled dojki, klini\u010dki pregled i palpacija dojki, ultrazvu\u010dni pregled i mamografija.<\/p>\n\n\n\n<h5 class=\"wp-block-heading\">Samopregled dojki<\/h5>\n\n\n\n<p>Nakon 25. godine \u017eivota sve bi \u017eene jednom mjese\u010dno trebale pregledati dojke i to neposredno poslije mjese\u010dnice, odnosno od petog do desetog dana ciklusa.<\/p>\n\n\n\n<p>Stanite ispred ogledala, ruke ispru\u017eite uz tijelo i zatim ih podignute. Provjerite da li su dojke simetri\u010dne i bez udubljenja ili promjena na ko\u017ei. Nje\u017eno pritisnite bradavice i provjerite da li izlazi kakav iscjedak. Lezite na le\u0111a, stavite jastuk ispod lijevog ramena, a lijevu ruku ispod glave. Ispru\u017eite prste na desnoj ruci<br>te kru\u017enim pokretima opipajte unutarnju polovicu lijeve dojke (odozgo prema dolje i od vanjske strane prema sredini). Lijevu ruku zatim ispru\u017eite uz bok, pa pregledajte vanjsku polovicu dojke (pokretima odozdo prema sredini). Na isti na\u010din pregledajte i desnu dojku.<\/p>\n\n\n\n<h5 class=\"wp-block-heading\">Ultrazvu\u010dni pregled<\/h5>\n\n\n\n<p>Ultrazvu\u010dna pretraga dojki se naj\u010de\u0161\u0107e koristi kod mladih \u017eena koje imaju vi\u0161e \u017eljezdanog tkiva. Ultrazvukom dojki mo\u017ee se rano otkriti prisustvo kvr\u017eica (da li je rije\u010d o cisti ili tumoru). Ako je potrebno, u slu\u010daju sumnjive kvr\u017eice, pomo\u0107u vrlo tanke igle mo\u017ee se u\u010diniti ciljana punkcija i citolo\u0161ki pregled. Pretraga se izvodi ambulantno i nije bolna, niti su mogu\u0107e ikakve komplikacije.<\/p>\n\n\n\n<h5 class=\"wp-block-heading\">Mamografija<\/h5>\n\n\n\n<p>Mamografija je zlatni standard u otkrivanju raka dojke. Mamografski pregled se radi jednom godi\u0161nje nakon navr\u0161enih 40 godina.<\/p>\n\n\n\n<p>Najnovija metoda mamografskog snimanja je tomosinteza, odnosno 3d mamografija.<\/p>\n\n\n\n<p>Ovaj pergled pove\u0107ava senzitivnost mamografije za 40 %,, osobito kod \u017eljezdanog tipa grudi.<\/p>\n\n\n\n<p>Procedura<\/p>\n\n\n\n<p>Kada do\u0111ete na pregled, in\u017einjer medicinske radiologije \u0107e Vam objasniti proceduru a zatim \u0107e se napraviti serija od \u010detiri rendgenske snimke: po dva na svakoj dojci. Va\u0161a dojka \u0107e biti komprimirana od vrha do dna za jedan rendgenski snimak, a zatim komprimirana sa strane na stranu za drugi. Iako je kompresija \u010dvrsta i neugodna, ve\u0107ina \u017eena koje se prvi put podvrgavaju mamografiji smatra da nije bolna koliko su o\u010dekivale, a osje\u0107aj traje nekoliko sekundi.<br>Ukratko mamografija:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>je najbolji dijagnosti\u010dki alat za otkrivanje raka dojke<\/li>\n\n\n\n<li>otriva kalcifikate distorzije I asimetriju u dojkama<\/li>\n\n\n\n<li>otkriva male tumore<\/li>\n\n\n\n<li>otkriva tumore u ranom stadiju &#8211; koje ne mozemo napipti<\/li>\n\n\n\n<li>stopa smrtnosti je u padu kad se mamografija radi redovno<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u0160ta je rak dojke? Rak dojke (karcinom dojke) je naj\u010de\u0161\u0107i maligni tumor i naj\u010de\u0161\u0107i uzrok smrti od maligne bolesti u \u017eenskoj populaciji. U velikom broju zemalja karcinom dojke \u010dini oko 25% svih malignih bolesti, a u najrazvijenijim zemljama \u010dak 28%, dok u strukturi mortaliteta u\u010destvuje sa oko 14\u201315%. Karcinom dojke i faktori rizika: \u0160ta uzrokuje [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-235","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/renesansa.org.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/235","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/renesansa.org.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/renesansa.org.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/renesansa.org.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/renesansa.org.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=235"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/renesansa.org.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/235\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":241,"href":"https:\/\/renesansa.org.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/235\/revisions\/241"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/renesansa.org.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=235"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}